POVIJEST
Izgradnja zgrade zatvora u Mostaru počela je polovinom 1891. godine usporedo sa zgradom okružnog suda koja se nalazila u neposrednoj blizini objekta gdje se danas nalazi Županijski sud u Mostaru a obje ustanove preselile su se krajem naredne godine sa dotadašnje lokacije na Konaku u novoizgrađene objekte. Zgrada zatvora bila je opasana visokim zidinama (kakvi su i danas) koji ne dopuštaju ni vizualni kontakt sa vanjskim svijetom, a električno osvjetljenje uvedeno je tek 1922. godine, odnosno u vrijeme Kraljevine SHS dokad su zatvorski prostori su osvjetljavani fenjerima.
Mostarski zatvor, danas Kazneno-popravni zavod poluotvorenog tipa, u osnovi je sačuvao svoj vanjski izgled i desetljećima prepoznatljivo ime “Ćelovina”.
Tijekom posljednjeg rata zgrada zatvora nalazila se na prvoj crti borbenih djelovanja slijedom čega je znatno oštećena no obnovljena je i ponovno stavljena u funkciju 1995. godine a u razdoblju od 2001. godine do danas izvršene su bitne rekonstrukcije mokrih čvorova, dnevnih boravaka za osuđene osobe, spavaonica, te pratećih elemenata u svrhu osiguranja funkcije i poboljšanja uvjeta života i boravka osuđenih osoba. Tijekom 2008. godine izvršena je adaptacija i nadogradnja upravne zgrade što je rezultiralo proširenjem smještajnih kapaciteta za osuđene osobe obzirom da je veći broj prostorija prizemnog dijela zgrade korišten za radne aktivnosti službenih osoba a pored navedenog poduzeta su određena tehnička poboljšanja u vidu instalacije videonadzora radi praćenja ponašanja osuđenih osoba preko video nadzora, adaptacije prostorija za vjerske obrede, prostorija za bavljenje sportsko-rekreativnim aktivnostima, adaptacije i izgradnje kino dvorane, te adaptacije prostorija za zdravstvenu zaštitu osuđenih osoba kako bi mogli odgovoriti zahtjevima sukladno suvremenim standardima. Pored centralnog objekta zatvora, aktivna je i Privredna jedinica “Radobolja” na kojoj su se osuđene osobe bavile i bave aktivnostima poput uzgoja povrća, tovljenja svinja, proizvodnje jaja što je također iziskivalo određene aktivnosti na izgradnji novih objekata kakva su dva plastenika, potrebne prostorije za svinje i koke nosilice, te objekti za smještaj osuđenih osoba koje borave i rade na Privrednoj jedinici “Radobolja”.
Unaprjeđenje svih kapaciteta zatvora radi što optimalnijeg postizanja ostvarenja svrhe izvršenja kazne zatvora trajni je zadatak rukovodstva Zavoda i tom smjeru se kontinuirano iznalaze rješenja i modusi sukladno trenutnim potrebama slijedom čega Zavod zadovoljava uvjete koje je propisao Odbor za sprječavanje mučenja (CPT) i osigurava primjenu Europskih zatvorskih pravila i Zakona o izvršenju kaznenih sankcija u Federaciji BiH.
GLAVNI OBJEKT ZAVODA
Kazneno-popravni zavod u Mostaru osnovan je kao posebna federalna ustanova za izvršenje kazne zatvora i ima svojstvo pravne osobe, a prema stupnju ograničenja slobode kretanja osuđenih osoba, kao i mjerama postupanja prema tim osobama klasificiran je kao zavod poluotvorenog tipa.
Zavod u Mostaru ima smještajni kapacitet za 180 osuđenih i pritvorenih osoba, kao i prateće elemente potrebite za funkcionalno i usmjereno izdržavanje izrečene kazne, odnosno mjere.
Pored segmenta izvršenja kazne zatvora, odnosno mjere pritvora nad osobama koje se nalaze unutar objekta, Zavod je nadležan i za izvršenje i kontrolu kućnog zatvora s elektronskim nadzorom u skladu s odlukama nadležnih sudova.
Unutar Zavoda, sukladno pravilniku o unutarnjoj organizaciji, formirane su organizacijske jedinice koje se bave poslovima osiguranja, odgoja-tretmana, zdravstvene zaštite i zapošljavanja osuđenih osoba, kao i općim i zajedničkim poslovima.
Život osoba koje se nalaze na izdržavanju kazne zatvora ili mjere pritvora uređen je pozitivnim propisima i to primarno Zakonom o izvršenju kaznenih sankcija u Federaciji BiH, Pravilnikom o kućnom redu ustanove, Pravilnikom o kućnom redu u ustanovama za izdržavanje mjere pritvora, te Naredbama ravnatelja i mjesno nadležnog Županijskog suda u Mostaru.
U svrhu što potpunijeg procesa tretmana osuđenih osoba, pored individualnog rada s istima, a s ciljem razvijanja osobne odgovornosti za svoje postupke te poticanja osobnog zalaganja da u svom tretmanu i sami sudjeluju, tijekom izvršenja kazne zatvora osuđenim osobama u Kazneno-popravnom zavodu u Mostaru osigurava se i sudjelovanje u održavanju reda i discipline, kao i u odgojnim, kulturnim i sportskim djelatnostima na način da mogu raditi na nekom od radnih mjesta unutar Zavoda ili na privrednoj jedinici, odnosno biti članovi formiranih sekcija u kojima mogu stjecati, upražnjavati ili razvijati različita znanja i vještine.
Glavni objekt Zavoda, pored soba i zajedničkih prostorija u kojima borave osuđene i pritvorene osobe, te prostora za šetnju, ima ambulantu u kojoj ordiniraju liječnik opće prakse i specijalist, kao i stomatološku ambulantu u kojima se pruža zdravstvena zaštita osobama koje se nalaze na izdržavanju kazne zatvora, odnosno mjere pritvora, kuhinju, radionicu, praonicu rublja, kantinu, knjižnicu, informatičku sobu, katoličku i pravoslavnu kapelicu i džamiju u kojima se redovito održavaju vjerski obredi, kao i teretanu.
Kazneno-popravni zavod u Mostaru, u duhu intencije Zakona o izvršenju kaznenih sankcija u Federaciji BiH, putem svih raspoloživih resursa djeluje u pravcu potpune realizacije svrhe izvršenja kazne zatvora, kao i kućnog zatvora sa elektronskim nadzorom – da osuđene osobe tijekom izdržavanja kazne, kroz sustav suvremenih odgojnih mjera, usvoje društveno prihvatljive vrijednosti u cilju lakšeg uključivanja u uvjete života na slobodi i da se ponašaju u skladu sa zakonom i ispunjavaju dužnosti građanina.
PRIVREDNA JEDINICA „RADOBOLJA“
Zakon o izvršenju kaznenih sankcija u Federaciji BiH, radi ostvarenja svrhe izvršenja kazne zatvora i svrhe rada, pri kazneno-popravnim zavodima predvidio je postojanje privrednih jedinica koje u svom sastavu mogu imati pogone, radionice, ekonomije i druge slične organizacijske jedinice.
Privredna jedinica “Radobolja” koja postoji pri Kazneno-popravnom zavodu poluotvorenog tipa u Mostaru dislocirana je u odnosu na glavni objekt zatvora, a nalazi se u mostarskom naselju Bare a prostire se na oko 30.000 m2 od čega je gotovo sve obradiva površina.
Uposlenici Zavoda raspoređeni na privrednu jedinicu brinu o organiziranju privredne jedinice i njenom poslovanju, organiziraju stručnu obuku osuđenih osoba na radnim mjestima na privrednoj jedinici, te obavljaju i druge poslove utvrđene aktom o unutarnjoj organizaciji ustanove a radi stručnog osposobljavanja osuđenih osoba u ustanovama se osigurava potreban broj stručnih instruktora.
Tijekom cijele godine provode se radovi koji su većinom poljoprivredni i usmjereni su na uzgoj voća i povrća, a uspijevaju kulture poput jabuke, trešnje, kajsije, višnje, šipka, paprike, kukuruza, blitve, rajčice, mrkve i kupusa koji proizvodi se koriste za potrebe Zavoda, odnosno zavodske kuhinje ili povremeno distribuiraju drugim zavodima i ustanovama koje rade sa socijalno ili na drugi način ugroženim kategorijama.